O nama

50 ponosnih godina

Kada danas negdje otvorite ćevabdžinicu, to gotovo nitko neće ni primjetiti. Međutim, kada je davne 1963. Ejub Mrkva u srcu Sarajeva, na Baščaršiji otvorio jednu od prvih ovdašnjih ćevabdžinica, to je i te kako bila atrakcija.
Kuhar u Drugom svjetskom ratu, ugostitelj od 1946. godine, Ejub sa suprugom Pašom, te troje svoje maloljetne djece, otvara ćevabdžinicu "Kod Mrkve", u kojoj je pored njih petoro bio stalno zaposlen još jedan radnik. U to vrijeme twista i rock arul rolta, porcija ćevapa je stajala 2 dinara, a redovi ispred "Mrkve" su znali biti dugi i po nekoliko desetina metara! Preko puta današnje ćevabdžinice "Mrkva", Ejub je sa familijom imao i malu radnju u kojoj su se pravili ćevapi, koji su tada jedini bili u ponudi.
Pravu ekspanziju ćevabdžinica doživljava početkom sedamdesetih. Tada "Mrkva" postaje poznata i van Sarajeva. Otvaranjem tadašnje Jugoslavije ka svijetu, gosti naše ćevabdžinice postaju gosti svih rasa i vjera. Tih godina proširujemo ponudu, pa se "Kod Mrkve" mogu kupiti i pljeskavice i sudžukice.  Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Sarajevu se otvaraju i druge ćevabdžinice, a konkurencija postaje sve jača. Međutim, od drugih smo se razlikovali jer smo ćevape pripremali po porodičnoj recepturi koju koristimo i danas.
Osamdesete godine su bile zlatno doba za Sarajevo, pa tako i za nas. Uoči i tokom Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, naši gosti bili su brojne poznate ličnosti, ali i "mali" gosti koji nas ne napuštaju, evo već 50 godina.
Desetak godina poslije Olimpijade, ratni vihor zatvara našu radnju, pa ćevabdžinica nije radila 1993. i 1994. godine. Zatvorivši svoju radnju, Ejub Mrkva otvara Narodnu kuhinju. Tako je Ejub sve do svoje smrti 1994. godine, ostao u neposrednom kontaktu s najvećom vrijednosti svog posla - svojim mušterijama. Ovaj put pomažući ih.
Godine 1995., Ejubove kćerke, Fadila i Amira ponovo otvaraju ćevabdžinicu. Nakon rata počinje novo doba "Mrkve".
Novi, brži tempo života nas podstiče da razmišljamo o proširenju ponude. Tako danas u našoj ćevabdžinici, pored već legendarnih ćevapa, pljeskavica i sudžukica, danas možete uživati u okusima telećih kremenadli, ražnjića, šnicli, pilećih fileta, te mnoštvu drugih specijaliteta domaćeg roštilja, koji se pripremaju po tradicionalnoj porodičnoj recepturi.
Fadila i Amira polako prepuštaju vodjenje ćevabdžinice svojoj djeci, te tako našu radnju počinje voditi treća genercija Mrkvi.
Godine 1997. počinjemo kućnu dostavu kompletne ponude naše ćevabdžinice. Sa nekoliko desetina uposlenika, danas je ćevabdžinica "Mrkva" prerasla u ozbiljnu tvrtku na dobrobit svih. Pored ćevabdžinice na Baščaršiji, svoje specijalitete pripremljene u centralnoj kuhinji po strogim standardima naše firme, danas nudimo i na Grbavici, Dobrinji, Dolac malti. Upravo na Dolac malti otvoren je prvi Mrkva Express restoran, nastao na potrebi pripremanja i posluživanja hrane u skaldu sa savremenim trendovima života. Međutim, svoje 50-godišnje, nekada mukotrpne, tradicije se ne odričemo, te na njoj učvršćujemo naše temelje.
 

Mrkva tradiciija

Danas na stotine ćevabdžinica i restorana širom Sarajeva, Bosne i Hercegovine, pa i svijeta, nude ove prepoznatljive simbole originalnosti, prvenstveno sarajevskog ali i bosanskohercegovačkog roštilja. Svako ima neku svoju tajnu kada je recept u pitanju, a tajna Mrkvinih ćevapčića i pljeskavica je izražena u jedinstvenom ukusu, koji vrijedi barem jedanput probati. Ko jednom proba Mrkvine recepte, sigurni smo da će postati naš stalni gost koji će nastaviti uživati u proizvodima koji su spravljeni od najkvalitetnijih vrsta mesa. Nije li tradicija Mrkve dovoljno duga i originalna da Vam zajamči siguran užitak?


Dobrodošli u ćevabdžinicu Mrkva!